Fenomen nasilja nad starijim osobama relativno je nov i još uvijek nedovoljno istražen pojam, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Osobe starije dobi predstavljaju specifičnu, osjetljivu i ranjivu skupinu, a njihov se udio progresivno povećava zahvaljujući porastu općeg životnog standarda, unapređenju zdravstvene zaštite te smanjenom prirodnom priraštaju. Čak 1 138 starijih osoba u Hrvatskoj je prošle godine bilo žrtva obiteljskog nasilja, a kako to često ni ne prijavljuju, brojka bi mogla biti znatno veća, posebno u vrijeme pandemije korona virusom kada ostanak kod kuće, ograničenje slobode kretanja i ovisnosti o pomoći drugih osoba može dovesti do učestalijeg nasilja.
Što je nasilje?
Postoji mnogo definicija nasilja, a jedna od njih se definira kao: Nasilje nad starijim osobama je jednokratan ili ponavljajući čin ili nedostatak odgovarajućeg postupanja, koji se dešava u bilo kojem odnosu povjerenja i koji uzrokuje štetu, bol ili stres za stariju osobu ( WHO, 2021).
Starije osobe najčešće nisu izložene samo jednom obliku nasilja, već je to uvijek kombinacija više oblika nasilja, a kao razlog tomu je da osobe koje vrše nasilje nisu isključive u tome koju vrstu nasilja koriste, te se služe svim dostupnim kako bi stariju osobu imali pod kontrolom i njome manipulirali nasilje.
Oblici nasilja koje poznajemo su:
- Fizičko ( tjelesno ) nasilje
- Psihološko ( emocionalno ) nasilje
- Ekonomsko ( financijsko ) nasilje
- Seksualno nasilje
- Zanemarivanje
- Duhovno nasilje
Tko vrši nasilje?
Osobe koje vrše nasilje najčešće su odrasla djeca žrtve, rođaci ili unuci na što ukazuju istraživanja koja ističu da u najvećem broju slučajeva između žrtve i osobe koja vrši nasilje postoji bliska i snažna poveznica, a tek naknadno se kao nasilnici navode nepoznate osobe. Osobe koje vrše nasilje još mogu biti: skrbnik, prijatelj, poznanik, djelatnik stručnih službi, itd.
Koje su posljedice nasilja ?
Starije osobe koje trpe nasilje obično su lošijeg zdravstvenog stanja; imaju veću potrebu za pomoć u obavljanju za njih važne svakodnevne aktivnosti (kućanski poslovi), socijalnim, zdravstvenim i drugim uslugama; imaju poteškoća da obrade doživljenu traumu što rezultira lošijim psihofizičkim stanjem; gubitak materijalne imovine, a i životni vijek im je kraći nego kod osoba koje ne trpe nasilje.
Znakovi koji ukazuju osoba doživljava moguće nasilje: strah, anksioznost, depresija, povlačenje u sebe, izoliranost, česte promjene raspoloženja, usamljenost, očaj, odsutnost, naglo mršavljenje ili debljanje uslijed stresa ili nekog drugog faktora, loš fizički izgled, masnice i druge povrede na tijelu …
Važno je pravovremeno prepoznati nasilje i reagirati s ciljem prevencije i eliminacije nasilja nad starijim osobama, kako bi im omogućili bolju kvalitetu života, smanjili rizik od socijalne isključenosti, te osigurali zdravu, aktivnu i dostojnu starost.
Ako sumnjate ili prepoznajete nasilje, povjerite se osobi od povjerenja i zatražite pomoć, prijavite policiji, državnom odvjetništvu ili centru za socijalnu skrb.
ŠUTNJA NIJE ZLATO!
PRIJAVI NASILJE!
Kontakt osoba za više informacija: Tijana Prokić
udrugadugavu@gmail.com
administracija@duga-vukovar.hr
Projekt „Prepoznaj, reagiraj i reci STOP“ je financijski podržan kroz Fond za aktivno građanstvo u Hrvatskoj kroz financijske mehanizme Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
„Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Humanitarne udruge Duga i ne održava nužno stavove država članica Upravitelja Fonda“
