Velike demografske promjene u drugoj polovici 20. stoljeća dovode do porasta populacije pripadnika starije životne dobi.

Starost i starenje

Proces starenja je fiziološki, individualan proces koji kod ljudi napreduje različitom brzinom, što znači da svaki čovjek  drugačije stari. Nije lako odrediti životnu, dobnu granicu od koje se sa sigurnošću može odgovoriti kada u čovjeka nastupa starost. Starenje i starost se jasno razlikuju i dok starenje predstavlja progresivni stalan i postupan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava, sama starost predstavlja određeno životno razdoblje povezano s kronološkom dobi.

Promjene mogu, prema naravi, biti:

Biološke:  usporavanje i opadanje u funkcijama organizma tijekom vremena

Psihološke: promjene u psihičkim funkcijama i prilagodba ličnosti na starenje

Socijalne: promjene u odnosu pojedinca koji stari i društva u kojem živi

Opisanom procesu primarnog, fiziološkog starenja doprinosi i tzv. sekundarno starenje, koje se odnosi na patološke promjene i opadanje s godinama koje je posljedica vanjskih čimbenika, uključujući bolest, okolišne utjecaje i ponašanje.

Postoji mogućnost utjecanja na biološku dob, i ona je uvjetovana genotipskom i tjelesnom osobnošću pojedinog čovjeka, a izražava se u različitim životnim razdobljima. Zbog toga sam proces starenja započinje od začeća i traje do smrti.

Dobna granica

Kao najčešća dobna granica navodi se 60 godina, iako postoje brojne varijacije pa su prisutni i kriteriji od 65 ili čak 70+ godina, dok je s druge strane moguće naići i na autore koji dobnu granicu spuštaju na 55 godina smatrajući to razdoblje života prelaznim periodom između kasne odraslosti i starosti.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) starost ste prema kronološkoj dobi dijeli u tri skupine, pa bi osobe dobi 60-75 godina bile starije, 76-90 godina stare, a iznad 90 godina vrlo stare.

Položaj starijih osoba u društvu – predrasude i stereotipi

Današnje vrijeme je sve više orijentirano prema mladima, te postoji čitav niz predrasuda o starosti i starenju kao nečemu što je negativno. Društvo u cjelini, idealiziranjem kulta mladosti i poticanjem strahova od starenja uveliko pridonosi negativnoj slici o starosti ističući stereotipe poput boležljivosti, slabosti, ružnoće, gubljenja pamćenja, beskorisnosti, usamljenosti …

Nekada su starije osobe zauzimale značajna mjesta u društvu i veoma ih se poštivali kao životne učitelje s velikim znanjem, iskustvom, mudrošću, priznanjima, zahvalnošću i umijećem i iz toga je proizlazilo sasvim prirodno poštovanje. U tome se sastojala njihova neprocjenjiva privilegija, no danas mladima znanje starijih više nije vrijedan izvor mudrosti nego im se to čini nečim zastarjelim.

Kada i kako je došlo do promjene?

• Razvojem tiska izgubila se važnost narodne usmene predaje i prenošenja tradicije
• Industrijskom revolucijom tehničke vještine se počinju cijeniti više od iskustva starijih osoba, te isti se nisu više mogli nositi sa tehnološkim promjenama
• Odlazak u mirovinu nakon navršene određene životne dobi koje nije povezano sa individualnom radnom sposobnošću
• Razvoj medicine utjecala je na produljenje životnog vijeka
• Dobna podjela dovodi do sve manje komunikacije između mladih i starijih osoba
• Potrošačka orijentacija ka mladima koji se vrednuju kao vitalni i privlačni
• Komercijalni prestiž u smislu da mladolik izgled donosi prestiž

Znakovi koji ukazuju osoba doživljava moguće nasilje: strah, anksioznost, depresija, povlačenje u sebe, izoliranost, česte promjene raspoloženja, usamljenost, očaj, odsutnost, naglo mršavljenje ili debljanje uslijed stresa ili nekog drugog faktora, loš fizički izgled, masnice i druge povrede na tijelu …

Važno je pravovremeno prepoznati nasilje i reagirati s ciljem prevencije i eliminacije nasilja nad starijim osobama, kako bi im omogućili bolju kvalitetu života, smanjili rizik od socijalne isključenosti, te osigurali zdravu, aktivnu i dostojnu starost.

Ako sumnjate ili prepoznajete nasilje, povjerite se osobi od povjerenja i zatražite pomoć, prijavite policiji, državnom odvjetništvu ili centru za socijalnu skrb.

ŠUTNJA NIJE ZLATO!

PRIJAVI NASILJE!

Kontakt osoba za više informacija: Tijana Prokić
udrugadugavu@gmail.com
administracija@duga-vukovar.hr

Projekt „Prepoznaj, reagiraj i reci STOP“ je financijski podržan kroz Fond za aktivno građanstvo u Hrvatskoj kroz financijske mehanizme Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

“Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Humanitarne udruge Duga i ne održava nužno stavove država članica Upravitelja Fonda”